Marija Posavec: Pepeljuga

Smijem se,
ali suze zaustavljam.
Nije smiješno,
no barem neću plakati.
Zanimljivo je to
koliko ljudi lažu
kad ti obećavaju mora i doline.
Posebno zaboli kad ti to obećavaju
oni
za koje se moliš
da ti ne zabiju nož u leđa.

Povjerovala sam
jer zašto biste mi vi zabili nož u leđa.
Vjerovala sam u vašu izmišljenu
bajku,
No trebala sam znati da bajke
ne postoje.
Barem ne za mene.
Ne još.
Mislim da napokon znam kako se
osjećala Pepeljuga, barem u onom
prvom dijelu bajke.
Ali unatoč tome pokušat ću se boriti.
Možda ipak jednog dana zaslužim
svoj sretan kraj.

Marija Posavec, 2.H

Industrijsko – obrtnička škola Nova Gradiška

Mentorica: Josipa Trinc, prof.