Gabriela Štimac: Kolodvor puše

Rastadoše se prijateljice

Svaka svojim putem

Odleprša

Poput ptice

 

Ne vraćaju se više

 

Ne viđaju ih skupa

K’o što su ih viđali prije

Ne čuju više

Kasnonoćno ulično smijanje

K’o što su čuli prije

 

Bile su njih tri

Poput tri žensketira

Ne znaš koja ljepša,

Koja pametnija, koja bolja

 

Pitaju se ljudi, kad ih se sjete,

Znaju li više jedna za drugu?

Nađu li se negdje,

Makar i na kontinentu drugom?

 

U gradu nikad mir bio nije

Dok su one harale njime.

Posjete one, dakako, rodni kraj

Ali nikada im se putevi ne sretnu

 

Ljudi ne znaju

Da se one više ne poznaju

 

Godine su prošle,

Ali i danas

Svakom od njih

Srce zatreperi

Kad se vlak sjećanja

Provoza zavojitom prugom

I stigne na kolodvor duše

Gabriela Štimac, Perušić